Članci
Svi moji objavljeni tekstovi — tehnologija, novinarstvo, analitika i više.
Nestalo selo, stećci i trag u Paragvaju: Sudbina staroga hrvatskoga plemena
Na starim kartama Hercegovine postoji selo koje se pojavljuje i nestaje pod različitim imenima. Od nekadašnjih Vuletića u Crnču ostalo je samo groblje — ali u Paragvaju žive potomci koji traže korijene.
Široki Brijeg Open okupio više od 120 tenisača iz cijelog svijeta: "U Hrvatskoj nemamo ovakvu dvoranu"
Međunarodni teniski turnir za juniore (ITF) u Sportskom centru Đulić doveo je više od 120 natjecatelja iz 20 država svijeta — od Kanade i Japana do Kine i Tajvana.
Hercegovački krš "diše": Zašto je kiša podigla razinu zračenja u Širokom Brijegu?
Mjerna stanica MP7 u Širokom Brijegu šalje podatke o razini zračenja u Sarajevo, Beč i Bruxelles. Skok vrijednosti koji su zabilježeni krajem siječnja 2026. nema veze s nesrećom — iza njega stoji čista fizika hercegovačkog podneblja.
Široki Brijeg od 1953. do 2013.: Koliko je stanovništvo stvarno poraslo?
Popis stanovništva iz 1953. bilježio je Lišticu s 24.700 stanovnika. Do 2013. Široki Brijeg je narastao na 28.184 — ali prava slika rasta otkriva se tek korekcijom tadašnjih administrativnih granica.
"Mini prašuma" na granici Širokog i Čitluka: Francuzi pišu ljubavna pisma ovom stablu
Na samoj granici Čitluka i Širokog Brijega priroda je oblikovala rijedak botanički lokalitet — gustu naseobinu biljke zelenike koja u specifičnim uvjetima izrasta u pravu šumu.
Misterij "Planine divova": Zašto su Hercegovci među najvišima na svijetu?
Od austrougarskih vojnih zapisa do moderne genetike — Hercegovina je prepoznata kao globalni fenomen. Profesor Pavel Grasgruber i tim znanstvenika dali su točne brojke koje ostavljaju svijet u nevjerici.
Zašto su širokobriješki seljaci izdržavali tvrđavu u Vrgorcu? Evo što otkrivaju dokumenti
Osmanski defteri koje je preveo povjesničar Ahmed Aličić otkrivaju fascinantnu vezu: prihodi iz sela širokobriješkog kraja bili su izravno dodijeljeni za uzdržavanje posade udaljene tvrđave Vrgorac.
Završni događaj projekta "Stazama predaka" — susret kulture, povijesti i zajedništva
Završni događaj projekta Stazama predaka održan je 30. prosinca 2025. na Bošnjakovom/Ćavarovom brdu. Program je uključivao glazbu, izložbu dječjih likovnih radova, predavanje o povijesti brda i zajedničku okrjepu.
Božić na gomili
Visoko iznad Oklaja, na Ciganskom Brdu, i ove je godine zaživio jedan od najstarijih božićnih običaja širokobriješkog kraja — tradicija koja, prema obiteljskim sjećanjima, seže unatrag 150 godina.
Medine Stanine: Gdje tišina čuva tajne, a kamen skriva bogatstvo
Medine Stanine — najizoliranije selo Širokog Brijega, nazvano po medvjedici, ima 23 kuće i do 2012. potpuno se iselilo. A ispod njegovog tla leže milijarde tona boksita — jednog od najbogatijih nalazišta u regiji. Priča o tišini, bogatstvu i zaboravu.
Postavljena signalizacija na Bošnjakovu/Ćavarovu brdu u sklopu projekta "Stazama predaka"
Lokalitet Bošnjakovo/Ćavarovo brdo u Širokom Brijegu dobio je putokaze i informativne ploče u okviru projekta Stazama predaka. Putokazi i spomen ploče donose bogatu povijest kraja i čuvaju identitet Hrvata izvan domovine.
Kobna potraga za pijavicama u Ljutom Docu 1898. godine
Dana 21. svibnja 1898. seljanka Ruža Petrina iz Čalića uputila se u Ljuti Dolac loviti pijavice za bolesnog muža. Njezina tragična sudbina otkriva zaboravljeno poglavlje medicinske i gospodarske povijesti Mostarskog blata.
Tri tisućljeća u jednom zaselku: Arheološka i duhovna baština Podastrane u Ljubotićima
Zaselak Podastrana u Ljubotićima čuva ostatke ilirske utvrde, srednjovjekovne stećke i franjevačko svetište iz osmanskog doba. Obilazak tri tisućljeća slojeva na jednom relativno malom prostoru koji svjedoči o kontinuitetu života u ovom kraju.
Razgovor za RTV Herceg-Bosne o projektu Bošnjakovo Brdo
Dana 2. prosinca 2025. Josip Bošnjak gostovao je u jutarnjem programu RTV Herceg Bosne. U razgovoru s Anom Naletilić predstavio je projekt Bošnjakovo Brdo — nastanak ideje, suradnike, pronalaženje zaboravljenih priča i planove za budućnost.
Hodočašće po zaboravljenim grobovima: Spomen na hrvatske i njemačke vojnike koji su poginuli braneći Široki Brijeg
Na Dušni dan posjetili smo grobišta na Bošnjakovu Brdu i Ćavarovu Brdu. Ovdje počivaju mladi ustaše i njemački vojnici koji su poginuli u obrani Širokog Brijega u veljači 1945. — neki od njih zaboravljeni gotovo sedam desetljeća.
Prezime Bošnjak — Lovrenovićeva analiza kulturne aproprijacije
Ivan Lovrenović u eseju iz 2002. analizira kako je prezime "Bošnjak" postalo politički i etnički identifikator. Oko 5000 Hrvata nositelja toga prezimena zatražilo je promjenu imena smatrajući ga prisvojenim. Analiza identiteta, migracija i kulturne aproprijacije u Bosni i Hercegovini.
Pogledajte kako danas izgleda naša mlinica u samom centru grada
Nekadašnja mlinica na lijevoj obali rijeke Lištice, pokraj gradske tržnice, nažalost je u zapuštenom stanju. Mlinica potječe iz 1920-ih godina i imala je 6 mlinova čiji su vlasnici bili obitelji Bošnjak, Ćavar i Mandić.
UDBA protiv Bošnjaka s Bošnjakova Brda: Kako je tajna policija progonila obitelji iz Hercegovine
Dokumenti SDB-a iz 1980-ih otkrivaju opsežnu operaciju praćenja obitelji Bošnjak u zapadnoj Njemačkoj. Jugoslavenska tajna policija regrutirala je mrežu doušnika kako bi špijunirala Gojka, Slavka i Marijana Bošnjaka.
Gomile i običaji u Širokom Brijegu
Prapovijesne gomile — kameni humci stariji od 4000 godina — rasute su po cijeloj hercegovačkoj krajini. Istraživanje ilirskog plemena Delmata, gradnje grobnih humaca, nalaza iz Glasinačke visoravni i živućih tradicija kao što je božićno okupljanje na Ciganskom Brdu.
Rimski novac s izvora Lištice
Vespazijanov sestertius iz 70. godine po Kristu pronađen je na brežuljku desno od izvora rijeke Lištice. Pronalazak učitelja Jakova Barbarića, koji je kovanicu darovao Zemaljskom muzeju u Sarajevu, otkriva još jedan trag rimskog prisustva u širokobriješkom kraju.
Na tragu najstarijeg kulta Širokog Brijega
Između Gostuše i Bogodola krije se zagonetni toponim "Mitrin klanac". Istraživački članak o mogućim tragovima mitraizma na području općine Široki Brijeg — drevnog perzijskog kulta koji je prethodio kršćanstvu.
Slojevi prošlosti čerigajskog kraja
Čerigaj: Od ilirske utvrde do franjevačke baštine — putovanje kroz slojeve zaboravljene povijesti. Na prvi pogled tek jedno od sela širokobriješkog kraja, Čerigaj krije tvrđavu, staru česmu, megalithe, groblja sa stećcima i korijene obnove franjevačke vjere u Hercegovini.
Stoljeća tišine i povratak vjere
Osmansko osvajanje donijelo je kraj jednog doba — crkve su srušene, oltari ostali bez svećenika. Ovo je priča o žeravici koja je tinjala ispod pepela sve do 1846. godine.
Tajna posljednjih vladara
Područje današnjeg Širokog Brijega i sela poput Buhova, Biograca i Ljutog Doca u 15. stoljeću bilo je poprište borbe između lokalnih plemićkih obitelji, mletačkih interesa i rastućeg osmanskog pritiska. Istraživanje o Ivanu Vlatkoviću, Skenderbegu i legendama koje su se sačuvale u usmenoj predaji.
Skrivene priče brda Ozrenj
Visoko iznad naselja Buhovo, na brdu Ozrenj, krije se jedan od najzagonetnijih lokaliteta naše baštine — srednjovjekovna crkvica sv. Jure čiji su ostaci danas gotovo nevidljivi, prekriveni gustom vegetacijom i vremenom zaboravljeni.
Drevni Lišani: Je li Široki Brijeg bio centar antičkih zbivanja?
Staro naselje Lise nekoć je obuhvaćalo velik dio današnjeg Širokog Brijega. Istraživanje etimologije toponima Lištica, veza s ilirskom Issom (Vis) i Lissusom (Lezhë), te pitanje: je li ovaj kraj bio pozornijim sudionikom antičke povijesti nego što se misli?
Je li Sajmište bilo više od groblja?
Tri groblja u okolici Širokog Brijega nose naziv Sajmište. Austrougarski arheolog Dr. Moriz Hoernes zabilježio je njihove stećke 1879. Fra Ante Škobalj otkriva da Sajmište nije tržnica — već sveto obredno mjesto.
Široki Brijeg čuva legendu: Teutin ljetnikovac u Borku
Kanjon rijeke Lištice u Borku kod Širokog Brijega pamti legendu o Teuti — moćnoj ilirskoj kraljici koja je u ovim krajevima navodno provela posljednje dane. Istraživanje etimologije, arheoloških nalaza i usmene predaje koja traje više od 2200 godina.
Likovna i gastronomska radionica u sklopu projekta "Stazama predaka"
Vikend u kojem su se susreli umjetnost, tradicija i mladi. Likovna radionica uz Bošnjakovo i Ćavarovo brdo s ocjenjivačkim žirijem i nagradama, te gastronomska radionica s tradicijskim receptima koji spajaju generacije.
Povijesni toponimi područja današnjeg Širokog Brijega na starim kartama
Analiza više od 500 godina kartografske dokumentacije. Kada se Široki Brijeg prvi put pojavljuje na karti? Što su na ovom prostoru bilježili renesansni, osmanski i austrougarski kartografi? Istraživanje kroz 23 historijske karte od 1270. do 1910. godine.
250 godina od rođenja Andrije Bošnjaka – život i povijesni kontekst jednog pretka
Andrija Bošnjak, najstariji poznati predak Bošnjaka s Bošnjakova Brda, rođen je 1775. u Lisama. Ove godine navršava se 250 godina od tog događaja.
Prezime Bošnjak
U Hrvatskoj danas živi oko 6.500 osoba s prezimenom Bošnjak. Prisutno je u 48 država — od Rusije do Australije i Paragvaja. Odakle potječe i što znači?